Laboratorio de Saberes ojapo imokõiha ko'ẽ 11 de julio-pe. Ciclo IRICE-CONICET-UNR omoheñóiva Universidad Liberté ndive omoĩ mokõi hora ha cincuenta y dos minuto mokõi justicia-pe, oñemboheraite oñondive ha ndaha'éiva peteĩcha: justicia restaurativa ha justicia terapéutica.
Oñepyrũ Miguel Ángel M. ha Claudia Perlo, CONICET investigadora IRICE-pe. Oñepyrũ mboyve, Perlo omoñe'ẽ apreciación aty ymaguáragui: cuarenta y siete persona ohaívo encuesta, oiporavo peteĩ tava'ỹhápe oĩva ñe'ẽ, persona sãso oĩva ñe'ẽ ha personal penitenciario ñe'ẽ. Peteĩ he'i haʼe estudiante. Ambue, Liberté-gui osẽ vaʼekue, omombe'u ndaha'éiha ex convicto.
Colombia-gui, Luis Alberto Triana Llano ombohysyi oñemongetátava ha omoñe'ẽ ñe'ẽ oipeju vaʼekue ronda: ñehecha hegemónico ojapo ñande jerovia peteĩva rasy omerece ambue castigo, ha castigo ndojapói dolor mokõivépe.
Po especialista, mokõi tetã
Diana Esther Márquez, abogada ha mediadora, secretaria Consejo de Administración Liberté-pegua. María Jimena Monsalve, jueza nacional ejecución penal-pegua. Silvana Greco, oisãmbyhýva posgrado Negociación ha Resolución de Conflictos Derecho-pe Universidad de Buenos Aires-pe. Gabriel Fava, omoheñóiva Programa de Abordajes Restaurativos Ministerio Público de la Defensa porteño-pegua. Ha Brasil-gui, Célia Passos, doctora Psicología Social-pe, consultora Programa Integrado de Prevenção e Redução da Violência (PReVio)-pegua, Ceará governo ha Banco Interamericano de Desarrollo (BID) mba'e.
Mokõi justicia ndaha'éiva peteĩcha
Pe diferencia ojagarra hetaite ko'ẽ. Passos omoĩporã: restaurativa oñangareko mba'evai ha omopyenda jey vínculo; terapéutica oheka instituciones judiciales intervención omoporãve jey recuperación ha integración social. Monsalve omoĩve terapéutica oheka pe causa oĩva conflicto guýpe, ha upévare ley oheja intersticio ijurujáva ndahetáiva oiporúva.
Participación ndojekuaaporãi ojedeclara rupive: ojekuaa participando. Restaurativo mba'e teete ha'e ikatu voi convocado condición ndaijapyveiva jepi.
Fava ogueraha ñomongeta seguridad-pe, mba'e ojejoguáva ha ojeveváva, ha fragmentación oĩva pyendápe, upe rupi avave ndojejapói responsable mba'evére. Márquez omboty upe ronda peteĩ advertencia reheve: justicia restaurativa ojedespolitiza ramo, oiko nada.
Aty ñe'ẽ
Ajerure peteĩteĩme ojevy hag̃ua he'i vaʼekuére upe ko'ẽ.
Omboty vove upe ronda, Márquez oheja vaʼekue advertencia: justicia restaurativa ojedespolitiza ramo, oiko nada. Ajerure chupe ombopyahu hag̃ua.
Ojedespolitiza ojevende ramo herramienta de gestión-icha —oipytyvõ odescongestiona hag̃ua, oipe'a hag̃ua plazo—, ha upépe ho'a: mérito ha'e ramo juzgado omba'apo sa'ive, ára oĩta método pya'eve ombyekovia ñandéve. Ojedespolitiza oñemomichĩ ramo mokõi persona escena-pe, omopirimba ha osẽ foto, avave ndoiko'ỹre barrio, escuela oexpulsáva térã cárcel omoingove jeýva persona ivaíve hague ike vaʼekue. Ha upéva jepiveve ojetraduce ramo lenguaje clínico-pe: ko persona osãnō vaʼerã, ambue ogestiona vaʼerã itrauma. Opa mba'e salud individual ramo, Estado ha comunidad ropyta responsabilidad okápe.
Upéi oipeju peteĩ porandu ndojoapyivéi.
Ha oĩ peteĩ mba'e ombopochy chéve ha ahejáta upéicha, ndaresolvéi gueteri: justicia restaurativa oike vove ley-pe, ¿oiko efectiva ivéva térã sa'ive? ¿Ojepolitiza térã ojedespolitiza? Ñañorairõ upe ley rehehápe ha jaikotevẽ, katu jaikuaa avei sistema oikoha: nde ojagarra, nde omoinge, ha oiméva ombojevýva ndaha'éi opa vove iporãve oike vaʼekuégui.
Ha omboty.
Emomba'eguasu jey dignidad ha embopyenda jey vínculo ha'e personal ha político peteĩ aravete; ndaikatúi eiporavo mbytepy peteĩ año. Mbytepy político'ỹre opyta técnica amable avave ndoñorairõiva hendive, ha justicia avave ndoñorairõiva hendive ha'e justicia ndoikuaáiva mbojevy avavépe.
Ko'ẽ oheja avei ambue línea: Monsalve omoĩ foco umi sistema omoinguáva ári, juzgado guive pabellón peve, ha mbovyeta ikatu omoambue ivy tuichaite persona oguerekóva henondépe.
Greco-pe roporandu mba'épa ha'e, unidad penal ryepýpe, umi condición apytégui pe peteĩha ndaijapyveiva jepi: pe ndaipóriramo, opa ambue ndosostenéiva. Oñepyrũ upégui.
Oimplica peteĩ espacio de escucha ñeme'ẽ, censura'ỹre, ha ani hağua ni peteĩ saber —jurídico, religioso térã disciplinar— ocoloniza ñehendu térã ñe'ẽ. Oikotevẽ peteĩ función facilitadora, oparticipáva ikatu hağua oejercita icapacidad narrativa voi, recuperación ijeheguigua ñe'ẽ rupive, ojehendúvo ijupe ha ambuekuérape, oikũmby hağua mba'épa ohasa vaʼekue situación de violencia ha mba'evai umi persona ha vínculo-pe.
Ha omoĩporã moõpa oiko pe restaurativo, ndaha'éiva pe lista compromiso oñefirmáva ipahápe.
Pe restaurativo oiko oparticipa haguégui proceso-pe ha avei pe decisión osẽva upe «hacer juntos»-gui; oiko plano simbólico relacional-pe, ha ndorekói correspondencia peteĩcha umi prestación oñeprometéva acuerdo-pe ndive. Reparación, perdón térã reconciliación ha'e parte peteĩ restauración-pegua, katu kóva ohasave chupekuéra.
Acceso a derechos rehegua omoĩporã peteĩ diferencia: peteĩ mba'e ha'e acceso a derechos, ambue katu «el derecho humano a restaurar ha ser restaurado». Ndaikatúi ojejerure peteĩme ombohovái hağua mba'evai ojejapo vaʼekue ambuépe ha orestaura hağua, «ijekove-pe ohasa vaʼekue carencia, cuidado básico oĩ'ỹva, violencia ha punición-nte» jave. Estándares de derechos humanos he'i: umi persona ohasa asy vaʼekue violación grave derechos humanos-pe g̃uarã, tekotevẽ raẽ oñemboguete obstáculo ha ojejapo obligación instituciones ha Estado mba'e, umíva ojecorresponsabiliza vaʼerã, «upe rirénte ikatu ojejerure responsabilización individual».
Ha mba'ére upéva ipohýi especialmente cárcel ryepýpe.
Sistema penal —Rita Segato he'i haguéicha— ha imáxima expresión-pe cárcel, oipuru peteĩ noción responsabilidad jurídica-gua omboguéva dimensión vínculo personal-gua: pe responder ojemoambue Estado-pe, irepresentante autorizado rupi, ndaha'éi ojeresponde ambue situado ha concreto-pe, ha katu sociedad abstracta, omomichĩ vaʼekue función-icha-pe. Oĩ peteĩ concepción mercadológica culpa ha pena-gua, peteĩ deuda ojesaldáva posición relativo deudor ha acreedor mba'e ndive. Ndaipóri relación persona apytépe, ha'e peteĩ sistema rapicha'ỹva: ojeaboña ramo, cuenta opyta saldáva.
Upégui osẽ opa ambue.
Ko narrativa ojapo empobrecimiento lingüístico, vocabulario michĩ; ñe'ẽ ojemoambue signo utilitario-icha, oguerekóva comunicación instrumental-rã: ndaipóveima persona, imputado, encartado, víctima-nte. Ndaipóri ñe'ẽ, ndaipóri recurso oikũmby hağua, ha upévare pe acto opyta opaco, ndaikatúiva ojekũmby. Mba'e ndojehupíiva ñe'ẽme, ndojekũmbýi; mba'e ndojekũmbýiva omoheñói tendencia repetición-pe g̃uarã.
Fava-pe roporandu moõguio oipe'áta, oiporavo vaʼerã ramo peteĩ punto añónte, upe fragmentación ohóva opaha peve avave ndojejapói responsable mba'evére. Oñepyrũ orígen-gui.
Estado ojei jave térã respuesta estatal ndaiporãiva sistema de justicia tradicional rupive —upépe hetave caso penal ndopahái debate oral, público, continuo ha contradictorio-pe—, particular-kuéra ha, upéva jepivéve, particular orekóva acceso recurso determinado-pe, omoheñói ha omoheñói gueteri ijeheguigua sistema de seguridad.
Fava ndaha'éi ondiscuti criterio de fondo-re. Mba'e ondiscutíva ha'e máva opa rire ogueraháva chupe.
Añetehápe criterio fundamental ha'e seguridad jajapoha maymáva apytépe, libertad ojejapoháicha avei ha democracia avei, upéva mboyve forma de gobierno-icha, ha'e katu peteĩ estilo de vida-icha. Ko'ág̃a katu, paradigma umi respuesta pyahu-pegua ha'e ojeasumi hağua riesgo oheja hağua seguridad particular pópe, umíva opreocupa jepe, ndoikuaáiva; ha upéva ombohasa, heta medida oipuru-sévagui, avave ndaha'éi responsable ha, upe aravete, opavave ha'e responsable.
Ha upéva ndopái, ombohetave uvei ijupe.
Upéva omoheñói fractura, fragmentación ha polarización hetave-hetave, nivel social ha estatal-pe avei, ha upéva ombohovái directamente: tema-re oñetrata jave seriedad opyta sa'ivéva ha consecuencia tuichavéva práctica cotidiana-pe, omombaretévéva mba'evai ha violencia nivel oĩva.
Ohechauka hağua oiporavo peteĩ cuento: «Mis muertos tristes», Mariana Enríquez mba'e, ipeteĩha Un lugar soleado para gente sombría-gui. Upépe umi espacio, dispositivo ha dinámica de seguridad umi vecino ijeheguíva ojapóva, opa opyta ombyai vaʼekue umi oñeñangarekose vaʼekue-pe, ha upéva rangue oñangareko ambue vecino rekove, omoĩ chupe riesgo tuichápe térã opa rupi omano chupe. «Ko cuento ha'éva pe realidad ohasáva ñande rehe, ohechauka peteĩ individualidad ogueraháva ñandéve ñañeporandu hağua cuerpo social-icha ha, opa mba'e ári, cuerpo social oikovaʼerãva comunidad-pe, omoheñóiva acción positiva, upéva rangue acción auto-resguardo japu ha auto-daño oĩetéva-gua».
Fragmentación ko punto-pe ogueraha ñandéve jajepy'amongeta jey hağua mba'éichapa jaipotávo jaiko peteĩteĩ espacio social jaikovaʼerã-pe —mbo'ehao, barrio, cárcel, familia—, ani hağua opa tristeza social ha desolación comunitaria-pe ohechaukáva ñandéve cuento ipahaitépe: «…okápe peteĩ futuro mitã omanóva-gui ha peteĩ tavaguasu ndoikuaavéiva mba'e ojapo».
Passos-pe g̃uarã, ombojoaju peteĩ justicia ambue ndive ndaha'éi problema vocabulario-pe: orekove consecuencia práctica-pe. Ha umi consecuencia apytépe oĩ peteĩ ndojehúiva mokõivépe oñondivepa.
Confusión avei omoheñói peteĩ pérdida omoingéva mokõive metodología: en vez de ojoykeko, peteĩ opa ojagarra ambue lugar conceptual.
Ha mba'e opyta okápe ha'e exactamente mba'erã oiporu mokõive: «mokõive ikatu ombopytu'u foco exclusivo castigo-gui transformación humana peve. JR omombarete responsabilización consciente, vínculo mopyenda jey ha participación comunitaria; JT oheka intervención judicial omoporãve recuperación, inclusión social ha bienestar».
Upévare, diferencia ndaikatúi ojeikuaa separación absoluta-icha. Diferenciar ndoje'éi separar radicalmente. Diferenciar he'ise emoĩporã identidad metodología peteĩteĩgua ikatu hağua oñomongeta ha ojoykeko.
Saldo: «oñembojoja ramo mokõive ohundi ijespecificidad ha, upe ndive, oportunidad ojoykeko porã hağua». Ha peteĩ precisión omoĩporãva opa mboyve: mokõi ndouhéi ombyekovia mba'eve. «Mokõive ndombyekoviái sistema oĩva (hegemónico), oipytyvõ katu emoĩ persona, inecesidad ha ivínculo centro decisión rupi».
Zarza-pe oĩ tembiapo ohendu hağua umi hora mbohapy pyahaitéva ha ombojevy síntesis, ha upe ko'ẽ he'i tekotevẽha ojehendu jey ñomongeta heta jey. Peteĩ mba'e opyta ipy'ape upéi ndaha'éi peteĩ exposición, ha katu mba'e ohasáva opavavépe.
Ahecha kuaa peteĩ aspecto opytavéva chéve conversatorio rire ha'e idea flexibilidad. Panelista peteĩteĩ orekove formación, interés ha ámbito trabajo hetaichagua ha, upéicharõ jepe, iexposición-pe osẽ peteĩcha interés oheka hağua herramienta concreta oñangareko hağua caso peteĩteĩ icomplejidad ha idimensión guive.
Mba'e nosẽi ha'e peteĩ método.
Upe jeheka-pe ohechauka ndaipóri receta, idea peteĩcha ni respuesta opáva mba'éicha oñemba'apo clave restaurativa-pe. Osẽ katu, peteĩ compromiso mbarete creatividad ndive, oportunidad ojejapo hağua tape ha ojejuhu hağua, situación peteĩteĩme, abordaje iporãvéva.
Ha upépe omombe'u mávare flexibilidad he'i.
Ikatu upéva ha'e exactamente mba'e opytavéva chéve resonando: flexibilidad ndaha'éi criterio'ỹ, ha'e katu capacidad osostene hağua principio ha, upe aravete, ojejuhu hağua respuesta ambuéva situación ambuéva g̃uarã.
Chat ndopái
Juan Matías Bongiovanni, equipo editorial ciclo-pegua, tekotevẽ omoñe'ẽ chat mokõi jey: ko'ẽ mbytépe ha ipahaitépe. Upépe osẽ ambue mbyte ñomongeta.
Ohai setenta y dos persona, ciento ochenta y dos mensaje. Richar Martínez he'i cárcel ndaha'éiha comunidad, sociedad katu, ha punitivo osẽ físico-gui ha oiko mental: terrorismo psicológico poder-gui. Lucas Cura omoĩve ley ha'eha peteĩnte, katu oipytyvõ millón interpretación actores judiciales interés rupi, ha cárcel ndojedemocratiza peve lucha eterna hetaha.
Ombojoaju comunidad plan restaurativo-pe ndaha'éi ojerure hağua operdona superioridad moral guive, oipytyvõ katu oiko hağua parte corresponsable tejido orepara vaʼekuégui.
Andrés Castagno ohai cambio de paradigma ha'eha tape hasyetereíva, bombardeado medios ha industria entretenimiento ojehecháva vindicativo-pe punitivo-gui hetave. Ha upéi, ipahaitépe, oheja linea mokõi persona ambue omohu'ãva: amabilidad ko árape ha'eha actitud ikyre'ỹva. Sonia Laura Mora omoĩve mborayhu; Mónica González Bigetti, ternura.
Trabajar hağua dolor ndive tekotevẽ estructura interna. Ndaipóri ramo, tendencia ha'e ñañedesconecta ani hağua ñañandu.
Heta persona ohai unidad penal-gui ha omombe'u mba'e oikóva: ára y'ỹre, defensor ndombohovaíva estrategia térã ndoñe'ẽiva, condena ojefirma ndoikuaa'ỹre. Umi intervención ndaipóri ape héra ndive: he'i vaʼekue peteĩ aty ijekuáva-pe, ha oñemoherakuã ambue mba'e. Roporandu peteĩteĩme.
Ciclo osigue
Zarza síntesis rire omboty Ricardo Augman ha Miguel Ángel M.
Perlo omombe'u peteĩ mba'e ou vaʼekue ñepyrũ aty jerurégui: ambue Laboratorio guive omoĩve cosmovisión pueblo originario. Ciclo ha'e nueve aty ha opa peteĩ libro colectivo equipo omoherakuãva 2027-pe.